Prijava

Facebook prijava

ili

Registracija

...

...

Reset lozinke

...

...

X Grand logo

Grand Online
Preuzmi sa Google Play

INSTALIRAJ
Lifestyle banner
Lifestyle banner
31.03.2021

MAGA MAGAZINOVIĆ - Dama koja je promenila položaj žena i izjednačila polove u Srbiji

I pomerila granice...

Da li znate ko je prva žena zaposlena u redakciji Politike? Da li znate koja je to prva žena koja je donela u Srbiju novi evropski duh i savremeni pristup umetnosti? Reč je o ženi koja je bila miljama ispred svog vremena, dama po imenu Maga Magazinović.

Maga Magazinovic.jpg

Foto: "Ilustrovani list", 1927.

Maga je rođena je u Užicu 1882. godine. Sa 14 godina sa porodicom se seli u Beograd u kojem završava dvogodišnju Višu žensku školu. Ipak, za Magu to nije bilo dovoljno.

Iste godine upisuje se na Odsek za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu kao vanredni student. Tada žene nisu mogle da budu redovni studenti, a ona se borila da to promeni. Upisuje Pravni fakultet kako bi upotpunila znanjem svoju želju da se izjednače polovi, pre svega u školovanju, u odnosu zarade i u kućama.

Uspeva u svojoj nameri da Filozofski fakultet oslobodi patrijarhalnih okova i druge dve godine studije prati kao redovan student. Diplomirala je 1904. kod profesora Brane Petronijevića.

Godine 1903. osniva Klub studentkinja koji postaje veoma aktivan. Počinju da prevode dela velikih feministkinja i boraca za jednakost polova kao što su Klara Cetkin, Elen Kej, Lili Braun… Bave se socijalističkom i borbom za bolji položaj žena. Iste godine, za potrebe Narodnog pozorišta, Maga započinje svoj prevodilački rad.

maga magazinovic, prtscr.png

Printscreen YouTube RTS

Maga Magazinović se, 1905. godine, zapošljava kao stručni saradnik u Narodnoj biblioteci. Bila je prva žena zaposlena u ovoj instituciji. Iste godine počinje da radi i kao novinar saradnik u ''Politici'' i u ''Pozorišnom listu''. Godinu dana kasnije, piše u svojoj redovnoj rubrici Ženski svet i počinje da uređuje Feljton. Bila je prva žena koju su zaposlili u redakciji ''Politike''.

Ništa nije moglo da je zaustavi i tu želju da se njen glas daleko čuje bez ograničenja i da to što je rođena kao žena ne treba da joj stvara blokade, već mogućnosti. Ali te mogućnosti za naredne generacije omogućila je ova žena.

Mod Alen, čuvena kanadska plesačica vrlo slobodnih, gotovo erotskih, plesnih izvođenja i kostima je izuzetno uticala na posmatranje života i pokreta kada je Maga u pitanju. Željna znanja odlazi u Nemačku sa namerom da doktorira. Međutim, taj plan pada u vodu, pregažen njenom željom i potrebom da se bavi plesom. Maga Magazinović počinje sve češće da pohađa različite inostrane škole plesa. Stečeno znanje koristi za unapređivanje rada svoje škole. U Balkanskom ratu, Maga postaje dobrovoljna bolničarka. O paklu ratnih bolnica pisala je kasnije u svojoj autobiografiji „Moj život“.

41754422_1805689749468306_7223621696613663266_n.jpg

Fotografija iz zbirke Muzeja grada Beograda

Sa ćerkom se vratila u Beograd, gde je nastavila da se bavi plesom i koreografskim radom. Kroz njenu školu, koju je osnovala još 1910. godine, prošao je nemali broj budućih igrača, od kojih su neki stekli svetsku slavu, poput Luja Daviča.

Maga Magazinović je umrla 1968. godine, dvadeset godina nakon smrti njenog bivšeg supruga, sa kojim je ostala u korektnim odnosima. Ostavila je za sobom mnoge rukopise. U Beogradu i u Užicu postoje ulice koje nose njeno ime.

Prijava na mailing listu

Ukoliko želite primati bitna obaveštenja, prijavite se na mailin listu upisom Vaše e-mail adrese.